Primitak u naravi kao oblik nagrađivanja zaposlenika

Na suvremenom i sve konkurentnijem tržištu rada poslodavci, u nastojanju da privuku, motiviraju i zadrže kvalitetne zaposlenike, sve češće nude više od same novčane naknade za rad. Osim plaće u novcu, zaposlenicima se pružaju različiti oblici primitaka u naravi i drugih pogodnosti kojima se nastoji povećati njihovo zadovoljstvo, motivacija, ali i osigurati veća praktičnost u svakodnevnom životu. Istodobno, pojedini oblici primitaka u naravi mogu pridonijeti učinkovitijem upravljanju i korištenju resursa poslodavca.

U poslovnoj praksi najčešći oblici primitka u naravi uključuju korištenje službenog automobila u privatne svrhe, podmirivanje troškova najma stana, dodjelu različitih poklona, članstvo u programima poput Multisporta, organizaciju team building aktivnosti te druge oblike materijalnih i nematerijalnih pogodnosti.

Poslodavci bi trebali osigurati odgovarajuću dokumentaciju kojom mogu dokazati način utvrđivanja vrijednosti primitka u naravi, pravnu osnovu za njegovo dodjeljivanje te porezni tretman primijenjen prilikom obračuna.

Plaća u naravi predstavlja jedan od oblika primitka u naravi koji ima obilježje naknade za rad. Međutim, svaki primitak u naravi ne mora nužno predstavljati plaću, već se ovisno o okolnostima može smatrati i ostalim primitkom.

Ostvarivanje primitka u naravi može se ugovoriti ugovorom o radu ili odlukom uprave društva. U praksi se primitak u naravi može iskazivati kao plaća ili kao ostali primitak, ovisno o njegovoj prirodi i pravnoj osnovi na temelju koje ga zaposlenik ostvaruje:

1) Primitak u naravi koji predstavlja dio naknade za rad u određenom mjesecu te je zaposleniku dodijeljen kao trajno ili dugoročno pravo, u pravilu se smatra plaćom u naravi. U tom slučaju u obrascu JOPPD u polju 6.2. iskazuje se oznaka 0001.
2) Primitak u naravi koji ne predstavlja dio naknade za rad određenog mjeseca, nego se ostvaruje na temelju jednokratne ili povremene odluke poslodavca te ga poslodavac može opozvati, u pravilu se smatra ostalim primitkom u naravi. U tom slučaju u obrascu JOPPD u polju 6.2. iskazuje se oznaka 0021.

Zakon o porezu na dohodak i Pravilnik o porezu na dohodak definiraju pojmovno značenje i utvrđivanje vrijednosti primitka u naravi.

Sa stajališta poreza na dohodak primitak u naravi smatra se dohotkom od nesamostalnog rada bez obzira na to klasificira li se kao plaća ili kao ostali primitak. Stoga u pogledu oporezivanja porezom na dohodak nema razlika.

Sa stajališta Zakona o doprinosima razlikuje se tretman primitka u naravi koji se smatra plaćom od tretmana primitka koji se smatra ostalim primitkom. 

Ako se primitak u naravi smatra plaćom, njegova se vrijednost pribraja plaći u novcu i na razini mjeseca ulazi u primjenu:
-    umanjenja osnovice za obračun doprinosa 
-    ograničenje za maksimalnu mjesečnu osnovicu za MIO I
-    oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću za zaposlenike koji su od istih prema zakonskim odredbama oslobođeni

Ako se primitak u naravi smatra ostalim primitkom, a ne plaćom, na njega se ne primjenjuju navedena umanjenja osnovice, ograničenja maksimalne mjesečne osnovice niti propisana oslobođenja od plaćanja doprinosa.

S obzirom na to da se način iskazivanja plaće u novcu razlikuje od načina iskazivanja plaće u naravi, u slučaju obračuna na isti dan u JOPPD obrascu potrebno ih je iskazati u odvojenim redcima. U polju 16.01. oznaka za plaću u naravi je 5, a oznaka za plaću u novcu je 1.
Pravilnikom o porezu na dohodak definiran je godišnji iznos od 133 EUR s uključenim PDV-om koji se zaposleniku može dodijeliti kao neoporezivi primitak u naravi. Ovaj oblik nagrađivanja poslodavci mogu provoditi tijekom cijele godine i to u bilo koje svrhe.

Korištenje službenih automobila jedan je od najčešćih primitaka u naravi koji se u pravilu smatra plaćom. Vrijednost primitka u naravi može se utvrditi na tri načina: 
1)    1% nabavne vrijednosti
2)    20% operativnog leasinga ili dugotrajnog najma
3)    u visini stvarnog korištenja
 

Neto osnovicu za obračun plaće u naravi čini iznos s uključenim PDV-om i PPMV-om. 

Dodjela različitih poklona zaposlenicima jedan je od najčešćih primitaka u naravi koji se ne smatraju plaćom već ostalim primitkom u naravi. Pokloni mogu biti vlastiti proizvodi ili usluge, proizvodi koji su naručeni od dobavljača samo za potrebe darovanja radnicima, vrijednosni (darovni) kuponi i slično.

Organizacija team buildinga kao godišnje aktivnosti primjer je pogodnosti koja, ovisno o načinu organizacije, može, ali i ne mora predstavljati primitak u naravi. Kada poslodavac odluči nagraditi zaposlenike odlaskom na team building čija je svrha isključivo razonoda, treba biti svjestan da njegov trošak ne čine samo računi hotela, restorana, prijevoza ili usluga agencije, već i porezi te doprinosi koji se obračunavaju na takav primitak zaposlenika. Ako program sadržajno i vremenski značajno obuhvaća poslovne, stručne ili edukativne aktivnosti povezane s poslovanjem poslodavca, postoji mogućnost da troškovi takvog događaja, ovisno o sadržaju i okolnostima njegova održavanja, ne predstavljaju primitak u naravi zaposlenika. Međutim, procjena se uvijek provodi prema stvarnom sadržaju i okolnostima konkretnog događaja.

Primitak u naravi potrebno je obračunati najkasnije do 15. dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je i ostvaren.

Uvođenjem primitaka u naravi poslodavci trebaju sagledati cjelokupni financijski učinak koji, osim vrijednosti samog primitka u naravi, uključuje i pripadajuće poreze te doprinose.

Istodobno, pravilno osmišljene pogodnosti predstavljaju važan alat za privlačenje, motiviranje i zadržavanje zaposlenika te doprinose stvaranju konkurentnijeg i privlačnijeg radnog okruženja.