Henrik von Scheel, jedan od najutjecajnijih futurista današnjice i začetnik koncepta Industrije 4.0, svojim je radom utjecao na 24 države i 23% Fortune 500 kompanija. Ovo je izvadak iz njegovog nedavnog webinara “Strategije otpornosti radne snage u eri Industrije 4.0”.

* * * 

Kao jedan od začetnika Četvrte industrijske revolucije, Henrik von Scheel često dobiva pitanje ne samo što je Industrija 4.0, već i zašto je ona važna za budućnost rada i proizvodnje. U ovom izlaganju, odlučio je podijeliti ljudsku dimenziju te transformacije – aspekt koji se često zanemaruje kada se fokus stavlja isključivo na tehnologiju.

Istraživanje HR & Payroll Pulse pokazalo je da diskriminacija na radnom mjestu i dalje predstavlja jedan od najčešćih problema s kojima se zaposlenici u Europi suočavaju. Kao odgovor na to, SD Worx je surađivao s Laurom De Boom, doktorandicom i istraživačicom pri Sveučilištu u Antwerpenu, kako bi razgovarali o statistici i mogućim koracima koje poslodavci mogu poduzeti.

S najmanje četiri generacije prisutne na radnom mjestu, poslodavci danas upravljaju izrazito raznolikom radnom snagom s vrlo različitim iskustvima, očekivanjima i načinima rada. Iako te razlike ponekad mogu izazvati napetosti, one također predstavljaju jedinstvenu priliku: dobna raznolikost donosi bogatstvo vještina, perspektiva i inovacija.

U današnjoj proizvodnji, jedno je jasno: tvrtke koje ne prihvate digitalnu transformaciju riskiraju da zaostanu. Kako tvornice postaju pametnije i povezanije, pitanje nije treba li se digitalizirati, već koliko brzo možete prilagoditi svoju strategiju upravljanja radnim vremenom kako biste pratili tehnološke promjene.

Zamislite ovo: Marijana, voditeljica obračuna plaća u vašoj tvrtki već 28 godina, najavljuje odlazak u mirovinu. Ona je ta koja točno zna zašto neki zaposlenici dobivaju korekcije, kako se snaći u labirintu državnih poreznih propisa za tvrtku s više lokacija, i koji su odnosi s dobavljačima građeni godinama. Za tri tjedna odlazi, a s njom i gotovo tri desetljeća teško stečenog znanja koje nijedan priručnik ili dokumentacija sustava ne može u potpunosti prenijeti.

Marijanina priča nije iznimka. Diljem organizacija širom svijeta događa se seizmička promjena koja mijenja HR i obračun plaća – baby boomeri odlaze u mirovinu brzinom od 10.000 dnevno, odnoseći sa sobom neprocjenjivo institucionalno znanje, razumijevanje odnosa i provjerene pristupe rješavanju problema koji se ne mogu jednostavno prenijeti putem dokumenta za primopredaju.

Izvucite maksimum iz svog obračuna plaća gradeći ga na snažnim, čvrstim temeljima. Zatim maksimalno iskoristite sve nove značajke automatizacije u obračunu plaća.

Što se događa ako i dalje smatramo da je održivost tuđa odgovornost? Što ako kratkoročne pobjede dolaze nauštrb dugoročne dobrobiti, pravednosti ili prilagodljivosti? I što ako vaši zaposlenici prerastu sustave oko sebe?

Umjetna inteligencija neće zamijeniti HR, ali HR koji se ne razvija tiho gubi na važnosti. To je stvarnost koju mnogi lideri tek počinju uviđati. Ulazimo u novo poglavlje u načinu na koji se ljudi i učinak međusobno isprepliću, oblikovano inteligentnim sustavima, promjenjivim očekivanjima i fleksibilnijim načinima rada.

Fleksibilno radno vrijeme prešlo je iz sporedne pogodnosti u poslovnu normu. Pa ipak, mnoge organizacije su i dalje zaglavljene u reaktivnom načinu rada, prilagođavajući politike ili se vraćajući starim zadanim postavkama umjesto da se prilagode promjeni i iskoriste je.

Ako pitate zaposlenike kako se osjećaju u vezi sa svojom plaćom, rijetko ćete čuti: „Savršena je.“

I to nije iznenađujuće. U organizacijama diljem Europe većina ljudi vjeruje da su nedovoljno plaćeni, čak i kada im je plaća iznad tržišnog prosjeka. I dok povećanje plaće može stvoriti kratkotrajni osjećaj napretka, zadovoljstvo često brzo nestaje. Dakle, pravo pitanje je: može li plaća zapravo motivirati ljude i ako da, kako?

Softver za evidenciju radnog vremena i planiranje osoblja može biti strateški alat za tvrtke koje žele optimizirati radne procese i skalirati poslovanje. Više od 70% tvrtki s preko 2.500 zaposlenika već koristi takve sustave, dok ih koristi samo 52% manjih poduzeća – što otvara prostor za rast i konkurentsku prednost.

Upravljanje vremenom nije samo evidencija radnih sati – to je strateški alat koji može unaprijediti produktivnost zaposlenika, osigurati usklađenost s propisima i poboljšati dobrobit zaposlenika. Prema našem istraživanju, 75% zaposlenika mora evidentirati radne sate i to s dobrim razlogom: poslodavci koji koriste sustave za praćenje vremena i planiranje smjena u prosjeku štede 30% vremena, čime pojednostavljuju procese i podržavaju potrebe i poslovanja i zaposlenika.