Neopravdani izostanak – specifičnosti u obračunu plaće

Tijekom trajanja radnog odnosa radnik je obvezan obavljati radne zadatke u vrijeme utvrđeno rasporedom radnog vremena. Ako radnik izostane s posla u vrijeme kada je trebao raditi isti treba i opravdati. Ugovor o radu, kao temeljni pravni akt kojim se uređuje radni odnos između poslodavca i radnika, jasno definira međusobna prava i obveze. Njime se radnik obvezuje osobno i savjesno obavljati ugovorene poslove, dok se poslodavac obvezuje isplatiti plaću za obavljeni rad i osigurati primjerene i sigurne uvjete rada.

U slučaju izostanka s posla, radnik je dužan u najkraćem mogućem roku, obavijestiti poslodavca o razlozima svoje odsutnosti. Pravodobna komunikacija i obrazloženje razloga izostanka od iznimne su važnosti za očuvanje profesionalnog odnosa i međusobnog povjerenja.

U praksi se, međutim, susreću i situacije u kojima radnik ne obavijesti poslodavca o razlozima svoje odsutnosti, odnosno izostane s posla bez opravdanog razloga. Sukladno tome razlikujemo dvije vrste izostanaka: opravdani i neopravdani.  Razlikovanje vrsta izostanka je važno jer izravno utječe na obračun plaće te na mogućnost primjene disciplinskih mjera.

Kod opravdanog izostanka radnik ne povređuje obveze iz radnog odnosa te ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme odsutnosti (bolovanje, plaćeni dopust, godišnji odmor, vrijeme pre­kida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran).

S druge strane, kod neopravdanog izostanaka dolazi do povrede obveza iz radnog odnosa, budući da radnik izostaje s radnog mjesta bez opravdanog razloga ili bez odobrenja poslodavca. U takvim okolnostima radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće, te mogu nastupiti i radno pravne posljedice. Neopravdani izostanak sam po sebi nije automatski razlog za pokretanje otkaza ugovora o radu, već predstavlja osnovu za pokretanje određenih mjera u skladu sa zakonom i internim aktima poslodavca.

Posebnu složenost neopravdani izostanak ima u području obračuna plaće.

Naime, dok god je radnik prijavljen u sustav obveznih osiguranja, poslodavac je obvezan obračunati doprinose za sve dane provedene u osiguranju iako za te dane radniku neće biti isplaćena plaća niti će biti obračunat porez na dohodak.

Iznimno, kada se naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a, poslodavac za te dane nije u obvezi obračunati doprinose na minimalnu osnovicu.

Za radnike koji su oslobođeni od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje oslobođenje je moguće primijeniti samo na iznose koji se odnose na plaću i naknadu plaće, a ako se doprinosi obračunavaju na minimalnu osnovicu poslodavac se ne može osloboditi plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Minimalna osnovica je zakonski minimum na koji se obračunavaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za puno radno vrijeme. Svake godine određuje je iznos minimalne osnovice a za 2026. godinu iznosi 757,34 EUR.

U JOPPD obrascu oznaka primitka za slučaj kad se plaćaju doprinosi na minimalnu osnovicu je 0045- obračun doprinosa primjenom najniže osnovice ukoliko ne postoji obveza isplate plaće.

U evidenciji radnog vremena neopravdani izostanak evidentira se kao sati nenazočnosti u tijeku dnevnog rasporeda radnog vremena u kojima radnik svojom odgovornošću ne obavlja ugovorene poslove.

 

U nastavku je pregled situacija koje je potrebno razmotriti prilikom obračuna plaće kada je radnik neopravdano izostao s posla.

 

1. Radnik je cijeli mjesec prijavljen u obveznom osiguranju, dio sati tijekom mjeseca neopravdano je izostao, a za sate rada utvrđena je plaća u iznosu VEĆEM od minimalne osnovice za obračun doprinosa.

Za sate kada je radnik neopravdano izostao ne obračunava se plaća, ali nije potrebno ni obračunati doprinose na minimalnu osnovicu jer osnovica bruto plaće (za sate rada) koja je ujedno i osnovica za obračun doprinosa je viša od minimalne osnovice za obračun doprinosa. U ovom slučaju moguće je primijeniti umanjenje osnovice za MIO I stup jer radnik ima isplatu neto plaće.

2. Radnik je cijeli mjesec prijavljen u obveznom osiguranju, dio sati tijekom mjeseca neopravdano je izostao, a za sate rada utvrđena je plaća u iznosu MANJEM od minimalne osnovice za obračun doprinosa.

Za sate kada je radnik neopravdano izostao ne obračunava se plaća, ali potrebno je obračunati doprinose na minimalnu osnovicu jer osnovica bruto plaće (za sate rada) koja je ujedno i osnovica za obračun doprinosa je manja od minimalne osnovice za obračun doprinosa. Iznos osnovice za doprinose utvrđuje se tako da se od iznosa za minimalnu osnovicu oduzme iznos bruto plaće (za sate rada). U ovom slučaju moguće je primijeniti umanjenje osnovice za MIO I stup samo za iznos koji se odnosi na dane kada je radnik radio jer za te dane ima isplatu neto plaće.

3. Radnik nije cijeli mjesec prijavljen u obveznom osiguranju, dio sati neopravdano je izostao, a za sate rada utvrđena je plaća u iznosu MANJEM od minimalne osnovice za obračun doprinosa.

Za sate kada je radnik neopravdano izostao ne obračunava se plaća, ali potrebno je obračunati doprinose na minimalnu osnovicu jer osnovica bruto plaće (za sate rada) koja je ujedno i osnovica za obračun doprinosa je manja od minimalne osnovice za obračun doprinosa. Iznos osnovice za doprinose utvrđuje se tako da se iznos minimalne osnovice podijeli s ukupnim kalendarskim brojem dana tog mjeseca i pomnoži s kalendarskim danima provedenim u osiguranju u tom mjesecu.

4. Radnik je cijeli mjesec prijavljen u obveznom osiguranju, sve sate neopravdano je izostao.

Za sate kada je radnik neopravdano izostao poslodavac je obvezan obračunati doprinose na minimalnu osnovicu za cijeli mjesec. Minimalna osnovica na koju je poslodavac, kao obveznik do¬prinosa, obvezan obračunati i uplatiti doprinose za 2026 godinu iznosi 757,34 EUR.

5. Radnik je dio mjeseca prijavljen o obveznom osiguranju, sve sate neopravdano je izostao.

Ako je radnik neopravdano izostao u cijelom periodu mjeseca u kojem je bio prijavljenu obveznom osiguranju, poslodavac je obvezan obračunati doprinose tako da se minimalna osnovica podijeli s ukupnim kalendarskim brojem dana tog mjeseca i pomnoži s kalendarskim danima provedenim u osiguranju u tom mjesecu. 
 

Iz navedenih situacija proizlazi da su poslodavci kod obračuna plaće suočeni s različitim situacijama te se nerijetko događa da trebaju voditi računa o tome zadovoljava li plaća ili naknada plaća (ili oboje kumulativno) kriterije Zakona o doprinosima.

Neopravdani izostanci imaju utjecaj ne samo na obračun plaća, već i na cjelokupno funkcioniranje organizacije. Za payroll stručnjake oni predstavljaju administrativne izazove, a na organizacijskoj razini takvi izostanci narušavaju predvidljivost troškova rada te opterećuju HR i payroll procese. Upravo zato uloga HR-a postaje ključna: kroz jasno definirana pravila, otvorenu komunikaciju i pružanje pravodobnog feedbacka moguće je poticati odgovorno ponašanje zaposlenika i smanjiti nesporazume.