1. Home>
  2. HR blog>
  3. Angažiranost zaposlenika>
People Office

Ponovno humaniziranje organizacija u industriji 4.0

Henrik von Scheel, jedan od najutjecajnijih futurista današnjice i začetnik koncepta Industrije 4.0, svojim je radom utjecao na 24 države i 23% Fortune 500 kompanija. Ovo je izvadak iz njegovog nedavnog webinara “Strategije otpornosti radne snage u eri Industrije 4.0”.

* * * 

Kao jedan od začetnika Četvrte industrijske revolucije, Henrik von Scheel često dobiva pitanje ne samo što je Industrija 4.0, već i zašto je ona važna za budućnost rada i proizvodnje. U ovom izlaganju, odlučio je podijeliti ljudsku dimenziju te transformacije – aspekt koji se često zanemaruje kada se fokus stavlja isključivo na tehnologiju.

    Rođenje Industrije 4.0

    Davne 2008. godine, tijekom globalne recesije, Henrik von Scheel je surađivao s njemačkom vladom kako bi pronašli načine za poticanje rasta i produktivnosti. U suradnji s Henningom Kagamanom (SAP) i profesorom Scheerom (procesno inženjerstvo), primijetio je temeljnu promjenu koja se događa u tehnologiji.  

    Identificirali su pet trendova koji su se ubrzo proširili na 77 mega-trendova koji mijenjaju način na koji radimo, komuniciramo i poslujemo, tempom bez presedana u ljudskoj povijesti. Ova konvergencija postala je ono što danas nazivamo industrija 4.0.

      Evolucija industrijskih revolucija

      Kako bismo razumjeli gdje se trenutno nalazimo, korisno je prepoznati obrazac industrijskih revolucija. Prva industrijska revolucija organizirala je radnu snagu i započela zamjenu fizičkog rada strojevima. Druga revolucija uvela je proizvodne linije i dodatno automatizirala fizičke procese. Treća revolucija donijela je digitalizaciju i nastavila zamjenu fizičkog rada tehnologijom. Sada, četvrta industrijska revolucija uvodi zamjenu mentalnih funkcija putem umjetne inteligencije i automatizacije.

      Ono što današnji trenutak čini jedinstvenim jest činjenica da ne automatiziramo samo fizičke zadatke, već i kognitivne funkcije. To stvara i zabrinutost i prilike, zbog čega je ponovno humaniziranje organizacija ključno za izgradnju otpornosti.

        Osam evolucijskih faza industrije 4.0

        Industrija 4.0 nije pojedinačni događaj, već niz preklapajućih evolucijskih faza:

        1. Digitalna revolucija: Povezivanje sustava i ljudi (još uvijek u razvoju u Digitalizaciju 2.0)
        2. Tehnološka revolucija: AI, robotika, i alati za SMART organizacije
        3. Održivost: Usklađivanje s globalnim sporazumima o zaštiti okoliša
        4. Ekonomska revolucija: Gdje smo sada - resetiranje monetarnih sustava i tarifa
        5. Bio revolucija: Do 2030. – spajanje biotehnologija i digitalnih tehnologija
        6. Potrošačka revolucija: Prelazak s ljudi kao proizvoda na ljude koji monetiziraju vlastite podatke
        7. Fuzijska revolucija: Slobodna energija i  obilni resursi
        8. Kvanta revolucija: Dugoročna budućnost

        Do 2050. društvo mora proći kroz ove faze kako bi ostalo funkcionalno, a čovjek je ključni element u svima njima.

          Proizvodnja kao temelj

          Proizvodnja čini oko 35% globalnog tržišta. Na svaki uloženi dolar, vraća se 2,69 dolara. To je čini ne samo središnjom komponentom Industrije 4.0, već i ekonomskom okosnicom naše radne snage.

          Iako postoji razumljiva opsesija umjetnom inteligencijom kao transformativnim alatom, potrebne su nam strategije usmjerene na ljude kako bismo učinkovito primijenili te tehnologije. Rehumanizacija organizacija mora biti naš prioritet.

            Ravnoteža produktivnosti i otpornosti

            Za proizvođače je produktivnost tradicionalno bila primarni fokus - povezivanje radnika, implementacija ERP sustava, automatizacija procesa i poboljšanje raspoređivanja. To stvara temelj gdje organizacije mogu uštedjeti 20-30% u povećanju produktivnosti.

            Ali sama produktivnost nije dovoljna. Sljedeći korak je otpornost - sposobnost održavanja stabilnosti u promjenjivom okruženju. Otpornost dolazi od učinkovitog upravljanja rizicima u planiranju prognoza, upravljanju ljudima, usklađivanju vještina, usklađenosti sa zakonima i propisima, i učinkovitosti obuke. Ovi elementi čine ono što nazivamo "budućim radom" i omogućuju rast koji nadilazi puko povećanje produktivnosti.

              Ljudski faktor u upravljanju radnom snagom

              Motivirani i kompetentni zaposlenici ključni su za otpornost. Sposobnost privlačenja i zadržavanja talenata predstavlja jedan od najvećih izazova za proizvođače u 2025. godini.

              Današnji zaposlenici očekuju mobilnu tehnologiju, fleksibilnost u rasporedu, uključenost u procese, pravedno i predvidljivo raspoređivanje te pravilnu ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Organizacije s visoko angažiranim zaposlenicima prijavljuju povećanje produktivnosti od 22%. Suprotno tome, loše upravljanje zaposlenicima dovodi do odlaska - oko 25% zaposlenika koji odlaze navode neadekvatne prakse u radu kao razlog.

                AI: između nade i pretjerivanja

                Iako umjetna inteligencija nudi ogroman potencijal, moramo razlikovati medijsku pompu od stvarne vrijednosti. Učinkovita implementacija umjetne inteligencije započinje s kvalitetnim podacima i osnovnim sustavima. Tvrtkama su potrebne osnove neposredno prije nego što mogu iskoristiti AI za upravljanje izostancima, prevenciju umora, identificiranje organizacijskih žarišta, predviđanje rizika od izgaranja, predviđanje potražnje i planiranje radne snage.

                Umjetna inteligencija omogućuje reaktivne prednosti kroz brži odgovor na promjene na tržištu i proaktivne koristi predviđanjem budućih potreba za radnom snagom i zahtjeva za vještinama.

                  Zaključak

                  Četvrta industrijska revolucija predstavlja i izazove i prilike, ali njezina središnja točka ostaje čovjek. Organizacije koje rehumaniziraju svoj pristup - koristeći tehnologiju za posnaživanje ljudi, a ne njihovu zamjenu, bit će otpornije i uspješnije.

                  Proizvodne tvrtke imaju potencijal uštedjeti 20-30% na produktivnosti pravilnim upravljanjem radnom snagom. Sljedeća granica je izgradnja organizacijske otpornosti kroz bolje upravljanje rizicima, angažman zaposlenika i strateško korištenje umjetne inteligencije.

                  Jeste li spremni za ovu transformaciju? Zapitajte se: Tretira li vaša organizacija tehnologiju kao alat za osnaživanje ljudi ili kao zamjenu za njih? Možete li prepoznati gdje se vaša radna snaga osjeća najpovezanijom s procesima donošenja odluka? Kada dođe do poremećaja na tržištu, prilagođava li se vaš tim brzo ili se muči reagirati? Mjerite li angažman zaposlenika jednako rigorozno kao što mjerite metrike produktivnosti?

                  Dok prolazimo kroz osam evolucijskih faza Industrije 4.0, zapamtite da su ljudi adaptivni element koji omogućuje napredak. Naša jedinstveno ljudska sposobnost prilagodbe ono je što će nam omogućiti da uspješno upravljamo ovim transformativnim vremenima - ako zadržimo fokus na ljudskoj dimenziji.

                    Želite li dublje istražiti kako povećati produktivnost i otpornost u svojoj organizaciji?

                    Pretplatite se na newsletter